Prije otprilike 450 milijuna godina biljke su počele naseljavati kopno. Pojavile su se prve kopnene biljke koje su uspjele ovladati tadašnjim uvjetima (manjak kisika u atmosferi, UV-zračenja i manjak ozonskog omotača).
Evolucijom se kroz vrijeme razvilo mnogo različitih skupina biljaka pa tako danas možemo razlikovati:
– mahovine (Monosporangiophyta)
– crvotočine (Lycopodiidae)
– papratnjače (Monilophyta)
– sjemenjače (Spermatophyta)
Sve današnje kopnene biljke potekle su od zajedničkog pretka, no kad je riječ o razmnožavanju biljaka, svaka skupina je drugačija. U samim početcima razmnožavanje je predstavljalo problem zato jer je voda bila neophodna za preživljavanje i rasprostranjivanje spolnih stanica (gameta) i spora na manje ili veće udaljenosti. Upravo zbog toga mahovine i papratnjače nalazimo na vlažnim staništima!
Za daljni razvoj proces razmnožavanja bilo je potrebno razviti spolnu generaciju – gametofit i nespolnu generaciju – sporofit.
U biljnom svijetu sporofit označava diploidnu (2n) generaciju biljaka koja se razvija iz zigote. Pojam diploidan znači da je to generacija koja ima dvostruki broj kromosoma, gdje je jedan kromosom podrijetlom od oca a drugi od majke, dakle to je onaj dio biljke koji je nastao spajanjem (oplodnjom) jajne stanice muškom spermalnom stanicom. E sad, veličina sporofita jako varira, od mikroskopskih dimenzija poput onih kod mahovina jetrenjarki, pa sve do 100 metarskih visokih sporofita sekvoje, koja je ujedno najveće i najstarije živo biće na planeti. Gotovo sva drveća, grmovi, trave i cvijeće koje danas vidimo je zapravo sporofit.
Sporofit
Gametofit, s druge strane, je haploidan (n), odnosi se na spolnu generaciju, a primarna uloga mu je proizvodnja ženskih i muških spolnih stanica (gameta). Kod papratnjača je muška gameta pokretna (spermatoziod) i mora vodom doplivati do ženske nepokretne gamete (jajne stanice). „Izumom“ sjemenke (sjemenog zamteka) i unutrašnje oplodnje, biljke su postale potpuno neovisne o vodenom okolišu te su mogle krenuti u pohod na sva kopnena staništa.
Mahovine u jako zanimljive po tome što su one jedina skupina biljaka kod kojih je gametofit dominantna razvojna faza, on je trajni oblik te je razvijeniji od sporofita. Sporofit je manji, ograničena životna vijeka i u potpunosti ovisan o gametofitu jer raste na njemu u određeno doba godine. Već kod crvotočina i papratnjača gametofit je znatno manji, tek nekoliko milimetara, često srcolikog oblika te je vrlo osjetljiv na količinu vlage u zraku.
Sporofit su samo ove “antenice” koje se javljaju kratko vrijeme
Vjerujem kako ste primijetili da se gametofit sve više smanjuje što biljke postaju evolucijski odvedenije pa je tako kod sjemenjača, gametofit sveden tek na nekoliko stanica potpuno ovisnih o sporofitu. Najbolji primjer za takav gametofit jesu muške spolne stanice borova – pelud! 🙂
